Diplomacija u doba korone
Objavljujemo pismo mr. sc. Borisa Grigića, Veleposlanika R Hrvatske u Ljubljani, objavljeno u SLO CRO Business Mirroru rujna prošle godine. Piše o situaciju koja je zatekla svijet, pa tako i diplomatsko konzularna predstavništva, koja su se preko noći snašla pred zahtjevnim zadatkom. Iskazalo se, da su DPK Slovenije i Hrvatske odlično rješavale različite situacije zatečenosti svojih državljana u različitim situacijama širem svijeta. Veleposlanstvo R Hrvatske u Ljubljani za vrijeme prvog predsjedavanja Hrvatske Vijećem EU održalo je nekoliko kulturno promotivnih događaja.
Ova je godina po situacijama i problemima s kojima smo se susretali, i još uvijek se susrećemo, zaista posebna.
Republika Hrvatska je u prvih šest mjeseci po prvi puta predsjedala Vijećem EU ali provedbu ambicioznog plana aktivnosti, koji je bio dugo planiran i pripreman, morali smo preko noći prilagoditi novim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19. To se odnosi podjednako na predsjedanje u cjelini kao i na aktivnosti veleposlanstva u Ljubljani. Nakon svega, sa zadovoljstvom mogu reći da smo ipak uspješno realizirali niz političkih, kulturnih i promotivnih aktivnosti. Prisjećam se koncerta Klape Grdelin u Kući EU; postavljanja kravate na pročelje ljubljanske gradske vijećnice uz otvorenje izložbe „Priča o kravati“ u njenom povijesnom atriju; izložbe „Hrvatske dječje igračke između tradicije i suvremenosti“ u Slovenskom etnografskom muzeju uz folklorni nastup skupine „Trsek“ i tamburaša „Prijatelji“ iz Hrvatskog kulturnog društva Međimurje – Ljubljana te retrospektivne izložbe Vlade Marteka u Gradskoj galeriji Ljubljana pod nazivom „Izložba s više naziva“.
Zbog pandemije COVID-19 neke temeljne vrijednosti i slobode, kao što su sloboda kretanja ljudi i roba, ali i obični odlazak u kafić ili trgovinu, koje smo uzimali zdravo za gotovo, postale su teško ostvarive što nas je podsjetilo koliko su važne. Sve to bilo je novo i nepoznato te su kolale različite (dez)informacije. Zato je Veleposlanstvo svakodnevno primalo desetke telefonskih poziva i e-mail poruka građana i gospodarstvenika koji su se suočili s neočekivanim i složenim problemima. Često su rješenja bila moguća samo u suradnji sa slovenskim tijelima i zato sam veoma zahvalan slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, Ministarstvu infrastrukture i Ministarstvu unutarnjih poslova na odličnoj komunikaciji koja je vrlo brzo uspostavljena.
Jedan od najvećih problema za koji su Hrvatska i Slovenija pronašle koordinirani odgovor na početku epidemije bio je kamionski promet koji je bio ili potpuno blokiran ili izuzetno otežan. Dogovoreni su koridori za dopremu robe za gospodarstvo i građane i tako su deblokirane kilometarske kolone na granicama te omogućen nastavak gospodarske aktivnosti i spriječene nestašice u trgovinama.
Veliki broj hrvatskih i slovenskih državljana ali i građana drugih zemalja, trebao je pomoć da se vrate u domovinu ili da obave neodgodive poslove u inozemstvu. Tu je ostvarena bliska i uspješna suradnja o kojoj govore brojna pisma i poruke zahvale građana i poduzeća.
Nakon što se smirio prvi val pandemije, Hrvatska i Slovenija su otvorile svoje granice, osobito za turističke dolaske i vlasnike nekretnina i plovila. Nažalost, „sloboda“ nije dugo trajala tako da su opet uvedena neka ograničenja koja još uvijek traju.
Veseli nas što su slovenski turisti ponovo bili među najbrojnijim gostima u Hrvatskoj te su u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili 674.078 dolazaka i 4.841.914 noćenja što je 67,56% prošlogodišnjeg rezultata u dolascima i 77,98% u noćenjima.
Pandemija je ostavila veliki trag i na vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prvom polugodištu robna razmjena zabilježila je pad od 25%. Nezabilježeno u povijesti naših gospodarskih odnosa! Iako se razmjena i dalje odvija u posebnim okolnostima vjerujem da se pojačanim aktivnostima svih čimbenika do kraja godine taj pad može svesti na prihvatljivu razinu.
Ako smo nešto do sada naučili onda je to da se problemi mogu uspješno rješavati samo u suradnji sa susjedima i da su dobrosusjedski odnosi neprocjenjivi. Možda izgleda čudno ali pandemija je u nekim segmentima čak i pojačala našu bilateralnu suradnju a učestali susreti predsjednika država, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova i ostalih ministara doprinijeli su rješavanju problema. Jesen bi, prema najavama, mogla biti još teža nego proljeće i zato je ključno, interno, bilateralno ali i na razini EU, primijeniti sve naučene lekcije kako bismo u što boljoj formi dočekali pronalazak cjepiva za ovu kugu 21. stoljeća.
mr.sc. Boris Grigić
izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske
u Republici Sloveniji